Na ovu malo poznatu činjenicu podsjetio je češki akademik, stručnjak za astronautiku, Antonin Vitek, u povodu obljetnice Lune 2, koja je tako, umjesto “atomke”, na Zemljin satelit 13. rujna 1959. ispustila mnoštvo znanstvenih instrumenata radi mjerenja sunčanog i svemirskog zračenja na Mjesecu i magnetskog polja oko Mjeseca i Zemlje.

Tvrdo slijetanje

Aluniranje Lune 2, kako se po ugledu na ateriranje govorilo za pristajanje na površinu Mjeseca, bilo je, međutim, dosta tvrdo, tako da je veći dio instrumenata prestao funkcionirati. Sondi je, ipak, uspjelo potvrditi podatke Lune 1 da Mjesec nema magnetsko polje, što je bila vrlo važna i zanimljiva činjenica. Ipak, sonda je ipak ispunila svoje vojne i propagandne ciljeve.

Prije točno 40 godina čovjek je po prvi put kročio na površinu Mjeseca. O kolikom je postignuću riječ govori činjenica da ljudi od tada nisu puno dalje odmaknuli u svemir.


Širom svijeta se obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuštanja na Mjesec, američkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmljivijih događaja 20. stoljeća.

Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istočnoameričkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: "Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio", uz erupciju oduševljenja u kontroli misije.

Improvizirajući i ručno upravljajući lunarnim modulom Eagle, izbjegavajući brojno stijenje, Armstrong ga je spustio u području nazvanom More tišine.

U zadnjim sekundama spuštanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greškom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi američka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web-stranici.