SMRTONOSNI EGZOTOKSINI

Dr. Russell Blaylock

Prema brojnim istraživanjima dugoročno konzumiranje egzotoksina uzrokuju ili pogoršavaju čitav niz različitih težih i manje težih bolesti od kojih su samo neke: rak, tumori na mozgu, endokrini poremećaji, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, sljepoća, fibromijalgija, vrtoglavica, migrene i depresija.
- Potrebno je znati da učinci egzotoksinskih dodataka hrani uglavnom nisu dramatični. Neki su pojedinci na njih izuzetno osjetljivi i pritom razviju ozbiljne simptome, pa mogu iznenada čak i umrijeti zbog poremećaja rada srca; u većini slučajeva, međutim, učinci su suptilni i razvijaju se tijekom duljeg vremenskog razdoblja - piše Dr. Blaylock u članku za časopis Nexus.

Kada bi egzotoksini imali brzi i direktni negativni utjecaj na naše zdravlje to bi zapravo bilo bolje, jer bi veza između konzumacije egzotoksina i lošeg zdravlja postala jasna i ne bi se više mogla ignorirati.

Egzotoksini uglavnom djeluju vrlo sporo tako da se povezanost egzotoksina i efekata koji on proizvodi na ljudski organizam često previđaju.

Natrij - glutaminat

Natrij - glutaminat prvi je egzotoksin koji je pušten u javnu prodaju i ušao je u vrlo široku primjenu.

Bilo koja industrijski proizvedena hrana koja sadrži više sastojaka, gotovo sigurno sadrži neki oblik glutaminata.

Dr. Henry Bieler, autor knjige 'Hrana je vaš najbolji lijek', u svojim je eksperimentima na štakorima otkrio da od natrij-glutaminata crijeva postanu svijetlo crvena.

Problematično u cijeloj priči je to što se ta supstanca često skriva iza drugih imena, kao i to da njeno prisustvo često uopće nije navedeno na etiketama sa sastojcima proizvoda.

Jedan dobar primjer proizvoda koji 'skriva' natrij-glutaminat, hidrolizirani je protein iz povrća.

Nakon što su primjećeni razni negativni efekti natrij-glutaminata, njegova je prodaja pala. Zbog toga su stvoreni drugi slični proizvodi koji sadrže taj aditiv, ali javnost s time nije bila upoznata.

Jedan od takvih proizvoda, koji 'skriva' natrij-glutaminat, hidrolizirani je protein iz povrća.

Iako na prvi pogled zvuči hranjivo, možda promijenite mišljenje nakon što pročitate kratak opis procesa njegove proizvodnje.

- Ova se mješavina dobiva od 'otpadaka' povrća koje nije na prodaju. Ekstrakcijski proces hidrolize uključuje kuhanje povrća u bačvi kiseline, nakon čega slijedi proces neutralizacije kaustičnom sodom. Iz ovog nastaje smeđi talog koji se skuplja na površini i kojeg se zatim prikuplja te suši. Finalni proizvod je smeđi prah koji sadrži visoki postotak tri poznata egzotoksina: glutamata, aspartata i cistolične kiseline. Prehrambena industrija ga potom dodaje u sve proizvode, od konzervirane tunjevine do hrane za bebe - piše dr. Blaylock.

Otrov u hrani za bebe

Prema Dr. Blaylocku, ali i drugim stručnjacima hidrolizirani protein iz povrća, koji sadrži različite kancerogene tvari, čak je smrtonosniji i od natrij-glutaminata.

Posebno je zabrinjavajuće što se taj sastojak zna stavljati u hranu za bebe te su tako one, od male dobi, izložene njegovom štetnom utjecaju.

- Nevjerojatno je da Ured za kontrolu hrane i lijekova (FDA) ne propisuje dozvoljenu količinu kancerogenih tvari u hidroliziranom proteinu iz povrća ili količinu hidroliziranog proteina iz povrća kojeg se smije dodati prehrambenim proizvodima - piše Dr. Blaylock u svojoj knjizi.

Aspartam (L-asparty-L-phenylalanine methyl ester)

Unatoč tome što brojni znanstvenici i liječnici često upozoravaju na štetne efekte egzotoksina, oni i dalje nisu izbačeni iz uporabe zbog toga što ih proizvode i promiču nevjerojatno bogate i moćne multinacionalne kompanije.

Aspartam je odličan primjer jednog takvog proizvoda koji nikada nije smio biti pušten u prodaju.

Elaine Hollingsworth, bivša je glumica koja se posvetila promicanju zdrave prehrane i razotkrivanju štetnog djelovanja egzotoksina. Ona je ujedno i autorica odlične knjige 'Preuzmite kontrolu nad vašim životom' koja otkriva 'mračne tajne' velikog broja industrijski proizvedene hrane.

- Izdavanje početne dozvole za stavljanje smrtonosnog neurotoksina aspartama u industrijski proizvedenu hranu i piće jedan je od najvećih zdravstvenih skandala 20. stoljeća - piše u svojoj knjizi Elaine Hollingsworth.
'Muljaže' oko izdavanja dozvole

Velika i poznata kompanija Monsanto, koja se inače bavi i promicanjem i proizvodnjom GMO hrane, 1985. godine, kupila je G.D. Searle - farmaceutsku kompaniju koja je imala patent za proizvodnju aspartama.

U to je vrijeme funkciju predsjednika Searlea obnašao Donald Rumsfeld, osoba koja je poznata javnosti kao ministar obrane za vrijeme predsjednikovanja George W. Busha mlađeg. Rumsfeld je prodajom Searlea Monsantu, zaradio oko 12 milijuna dolara.

Monsanto nije zabrinjavalo što je Aspartam u to vrijeme već bio predmetom istraživanja tri različita nezavisna znanstvenika, koji su ustvrdili da aspartam može prouzrokovati tumor mozga.

FDA je na osnovu tih istraživanja zabranilo uporabu aspartama, no Rumsfeld je povukao svoje političke veze kako bi postigao podizanje zabrane.

Oformljena je nova peteročlana skupina koja je trebala ponovno procjeniti štetnost aspartama.

Kada je postalo jasno da će, sa tri prema dva glasa, aspartam ostati na popisu zabranjenih supstanci, čelna osoba FDA-a Arthur Hayes Hull, koji je potajno radio na ozakonjenju aspartama, u skupinu uvodi šestog člana koji glasa u korist aspartama.

Pat poziciju od tri prema tri glasa, rješava sam Arthur Hayes Hull, koji tako na kraju svoje farse s glasovanjem odlučuje da se aspartam legalizira.

Aspartam je, unatoč brojnim istraživanjima i upozorenjima od savjesnih stručnjaka i liječnika, do danas ostao legalan i koristi se u više od devet tisuća proizvoda, što dovoljno govori o snazi Monsanta i utjecaju koji ta bogata kompanija ima na one koji donose odluke.
Slatka smrt

Aspartam je umjetno sladilo koje je dvjesto puta slađe od šećera, a količina kalorija je zanemariva.

Zbog tog svojstva umjetna se sladila masovno koriste u svim dijetalnim napicima i prehrambenim proizvodima.

Prof. dr. sci. Woodrow C. Monte još je 1984. godine upozorio na činjenicu da na svaku molekulu aspartama koju unesemo u organizam, ispušta se u krvotok molekula metanola.

Aspartam se, osim što se koristi u dijetalnoj hrani i pićima, pod raznim nazivima kao što su NutraSweet, Equal i Spoonful prodaje kao nadomjestak za šećer.
Moćne organizacije koje se bave proizvodnjom hrane kao i moćne i bogate farmaceutske kompanije često su one koje naručuju i financiraju raznovrsna istraživanja koja bi trebala potvrditi kvalitetu njihovih proizvoda.

- Sa skandalima koji su pratili fluor i živine plombe, ruku pod ruku ide i masovno trovanje svijeta aspartamom. Svijet se kupa u ovoj izuzetno otrovnoj kemikaliji - dr. William Campbell Douglas u medicinskom časopisu Second Opinion. 

Dr. Campbell govori opširno govori o velikom negativnom utjecaju koji aspartam ima na ljudski organizam.

Njegova je konzumacija direktno povezana s razvojem multiple skleroze, kao i sistemskog lupusa.

Ističe da kronično trovanje metanolom koje je posljedica prekomjerne konzumacija aspartama, izaziva iste efekte kao i multipla skleroza, pa se ljudima često krivo dijagnosticira ta opaka bolest.

- Simptomi 'aspartamske bolesti', kronično trovanje metilnim alkoholom, nevjerojatno variraju, a uključuju sljepoću, tinitus, tupost u udovima, grčeve u mišićima, nejasan govor, zamućeno vidno polje, bolove u zglobovima, glavobolje, tjeskobu, vrtoglavicu i gubitak pamćenja. Vidite dakle, kako je lako u ranim fazama trovanja pacijentu pogrešno dijagnosticirati multiplu sklerozu, Alzheimerovu bolest, tumor na mozgu ili tek običnu neurozu - piše dr. Campbell u Second opinion.

Uz sve to, prema istraživanjima, aspartam uzrokuje i tumor na mozgu, kao i to da stvara ovisnost u onoga tko ga konzumira.

Razna nezavisna istraživanja koja se bave štetnošću aspartama i drugih egzotoksina trebala bi biti dovoljna da se njihova proizvodnja i distribucija, ako ne zabrani - onda barem podvrgne sustavnim rigoroznim provjerama.

Do onda će interesi velikih kompanija biti ispred zdravlja 'običnih ljudi', a egzotoksini i druge štetne tvari dodavat će se u hranu i piće koje svakodnevno koristimo, pa čak i u hranu i lijekove za malu djecu, kao što je to slučaj s aspartamom.

Originalna vijest: http://www.javno.com/hr-svijet/skriveni-otrov-u-nasoj-hrani_288152

Komentari (0)

RSS feed Comments

Ime

Email

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

I have read and agree to the Terms of Usage.

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar