povlačenja ovih sila, a nastaju neke nove države. Fenicija svoj vrhunac dostiže u doba Hirama I., kralja Tira koji je stvorio carstvo nikad do tada zabilježeno, pravo pomorsko-trgovačko carstvo. Abibaal je bio kralj Tira, malog feničanskog grada Tira koji su osnovali stanovnici Sidona. On je dugo i bio u sjenci ovoga grada, ali dolazak Abibaala na prijestolje je to promijenio. Tir postaje snažan isto kao i Sidon, a pod njegovim sinom ga i prestiže. Hiram I. dolazi na vlast 969. godine prije Krista i već prvim potezima dokazuje da je na prijestolje stupio veliki vladar. Odmah je stupio u savez sa kraljem izraelske države Davidom i sa njim potpisuje trgovački sporazum. A zatim počinje izgradnju Tira. Grad Tir imao je više djelova. Glavna tvrđava nalazila se na otoku, a stambeni djelovi i na otoku i na kopnu. Hiram je promijenio izgled grada. Napravio je posebne bazene za čuvanje kišnice i nasipima spojio otoke i kopno stvorivši gotovo neosvojivu tvrđavu. Čak i mnogo stoljeća kasnije, kada je Aleksandar Veliki napao ovaj grad, trebalo mu je više mjeseci da ga, sa naprednijom opsadnom tehnikom osvoji. Hiram nije samo napravio veliku palaču za sebe već i hramove posvećene svojim božanstvima. O hramu bogu Melkartu je pisao i Herodot: ¨Posjetio sam hram i vidio darove koji su bili brojni i dragocjeni, posebno dva stupa, jedan od čistog zlata, drugi od smaragda, koji su sjali u mraku ...¨. Izraelski kralj Solomon i Hiram potpisali su i sporazum o savezništvu koji je više sličio na trgovački sporazum. Po biblijskom opisu oni su se dogovorili da Hiram osigura naprednu tehnologiju za izgradnju, građevinski materijal, arhitekte i radnike, luksuznu robu, a da, za uzvrat, dobije srebro, poljoprivredne proizvode i ¨hranu za kraljevsko domačinstvo¨ koja je u Tir stizala jedanput godišnje. Hiramovi radnici su izgradili Solomonov hram i njegovu palaču, a Izrael je platio 120 talenata Tiru i predao oko 20 galilejskih gradova. Svoju trgovinu preusmerio je prema Aziji, a to je zahtijevalo i kopnene puteve. To je, možda, bio jedan od glavnih razloga za prijateljske odnose sa Davidom, a kasnije i Solomonom. On je stvorio i najjaču vojno-trgovačku flotu na svijetu, a prema njegovoj inicijativi nastaju i mnoge kolonije gotovo u svakom dijelu Sredozemnog mora. Cadiz u Španjolskoj, Marseille u Francuskoj, većina gradova na Sardiniji i Korzici i Kartaga na sjevernoj obali Afrike, sve su to bile feničke naseobine mnogo prije nego što su pripadale Grcima i Rimljanima. Postoje pouzdani dokazi, da su Feničani prošli kroz Herkulove Stupove (moderni Gibraltar) mnogo prije nego se bilo tko drugi odvažio na tako dalek put. Ima skoro isto tako vjerodostojnih dokaza, da su oni plovili do Scilly Islands, na jugu Engleske, i tamo mijenjali mediteransku robu za kositar iz Cornwalla. Čudnovato je, da im, čini se, nikad nije bilo dopušteno stupiti na englesko tlo, jer su uživali vrlo rđav glas ... No oni su plovili i dalje od maglovitog carstva nepoznatih otoka Sjevernog mora. Čini se, da su prodrli i u Baltik. Baltičko more je u staro doba bilo prava riznica za svakog poduzetnog trgovca. Protivno opće prihvaćenom vjerovanju, čovjek će mnogo više platiti za svoj luksuz nego za životne potrebe. Baltik je bio domovina neke smole, koju su rimske gospođe upotrebljavale za bojenje kose. Kad je crvena kosa već jednom bila u modi, svaka je rimska matrona morala bojiti kosu. Stoga su najstariji trgovački putevi, koji vode iz sjevernog dijela Europe u južni, bili oni kojima su išli torbari s vrećama jantara na leđima. Ali Feničani se nisu zaustavili na Baltiku. Herodot priča o feničkoj mornarici, koju je egipatski faraon Neko II. iznajmio za put oko cijele Afrike, i prema tome bi fenički moreplovci bili uživali u pogledu na Table Bay 20. stoljeća prije nego što je Vasco da Gama dao ovom kraju današnje ime Rt Dobre Nade. Možda je ova priča istinita, a možda i nije, ali sigurno znamo, da su Kartažani, koji su bili samo fenički kolonisti, istražili zapadnu obalu Afrike sve do Rta Blanco, 1500 milja južno od Gibraltara, i da su osnovali više trgovačkih središta u onom kraju. Oni su također otkrili i Kapverdske otoke, 1700 godina prije no što su se Portugalci pojavili na pozornici. Feničani zaista ne bi bili mogli sve to postići još u vrijeme, kad se Grci nisu počeli ni kretati, da nisu imali neku bolju vrstu lađe, i to ne na vesla nego na jedra, jer nikako se nije moglo prijeći one udaljenosti samo pomoću ljudske pogonske snage .

Izvor:

http://bure.blog.hr

Zahvaljujem se autoru na ovako iscrpnome članku.

feničani, drevni, moreplovci, istraživanje, novih, svjetova

Komentari (0)

RSS feed Comments

Ime

Email

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

I have read and agree to the Terms of Usage.

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar