Linkovi
Blog nesvrstanih
Nastavak
Mudrosti
- Slobodoumlje
-
Moj me put sada vodi
u promjenu stvarnosti od'ja ne mogu'u'ja mogu' ,iz 'uskog horizonta'u'bez horizonta'.Od raskrinkavanjazavjeredo njena promišljanai osjećanjaizvan postojanja.Kao što to lik Morpheuskaže u filmu Matrix:"Moraš napustiti sve,Neo; strah, sumnju,nepovjerenje.Oslobodi svoj um. "David Icke - Netko postoji
-
Netko postoji
Nevidljiv očima mojim
Tko oduvijek čuvao je mene
Koga nazvala sam Anđelom svojim,
I kad tužne misli
Rojile su se poput pčela,
I kad govorila sam
Ono
Što u srcu svome osjećati nisam htjela.
Pa i tada
Kada, okretala sam pogled
Od svjetlosti ka tami.
I u tome trenu,
Netko
Ljubavlju svojom, ljubav moju
brani.
Netko postoji
Nevidljiv očima mojim
Tko oduvijek čuvao je mene,
Što vidljiv je samo Njemu,
Što prati me kroz život moj
Kao što tijelo ima svoju sjenu.
Taj Netko
Što prati me
Dok moj vrtuljak, životni se vrti
Što govori mi da postoji
Život nakon smrti,
Jer da nije tako,
Zar bih mogla čuti
Riječi s Neba, baš ovako lako.
Netko, tko uvijek je tu za mene
Vidljiv samo srcu mome,
A nevidljiv očima mojim
Što poručuje mi
Da prepreke na svom putu
Neka se ne bojim,
Jer da ćemo
Sve to, zajedno mi proći
I da svakog na svom putu
Netko čeka
Tko će mu pomoći.
Netko postoji
Nevidljiv očima mojim
Tko zauvijek čuvati će mene
Kao što čuvao je i do sada.
Da ga vidim
Potrebno je naći mjesto
U svom srcu
Gdje nalazi se
Ljubav, Mir i Nada! - Čuvari planeta
-
Za planetu Zemlju, šaljemo Mi ljubavsvih duginih bojaiz beskrajnog svemira
sa sazvježđa bez broja.
Kristalnoga daha
preko leda, šuma i dolina
sve do pustinjskoga praha.
Preko ljudske rase
do vulkana što polako se gase.
Čujete li, ljudi mili, nije novost
među vama oduvijek smo bili.
Buđenja polako
Teška tijela, i još teže duše
učinjena nisu samo tako,
preko noći, dok pljesnete rukom,
čekate li Spasitelja, vanzemaljce
nadate se kako netko će po vas doći
odvesti vas
kao što strelica otposlana je lukom.
E, pa varate se!
Jer čuvari svog planeta, postali ste vi
Zavjet takav vi ste dali.
Ne sjećate se toga?
Pa da, bili ste još tako mali.
Tek krijesnice što svjetle,
kao Orion na nebu
ili Sjevernjača neka
koju vaše oko prati
A duša dalje čeka, i čeka!
Slušajte nas sada, jer poruka je važna
I proslijeđena će biti baš u pravom slijedu
Svjetlost šaljite vi, ali jaku, ne blijedu!
Pitate nas kako?
Ljubi bližnjeg svoga - Stare mudrosti
-
Radi kao da ti novac nije potreban.Voli kao da ti nitko nikad nije nanio bol.
Pleši kao da te nitko ne gleda.
Pjevaj kao da te nitko ne čuje.
Živi kao da je raj na zemlji!
¤ onaj tko nije spreman oprostiti rušimost preko kojeg će i sam jednom morati proći.
¤ nikad ne kritiziraj čovjeka dok baremmilju nisi hodao u njegovim cipelama
¤ bogat si tek kad imaš nešto što ne binikada mogao kupiti novcem
¤ sudbina miješa karte a mi igramo
¤ ne moramo posjećivati ludnicu dabi pronašli poremećene umove;
naš planet je umobolnica svemira
¤ znamo što jesmo, ali ne znamo što možemo biti - Nisam se bunio
-
"Najprije su došli po komuniste
- nisam se bunio zbog toga, jer nisam bio komunist.
Onda su došli po Židove - nisam se bunio zbog toga,
jer nisam bio Židov. Onda su došli po katolike
- nisam se bunio zbog toga, jer sam bio protestant.
Onda su došli po sindikaliste - nisam se bunio zbog tog,
jer nisam bio sindikalist. Onda su došli po mene.
Ali nije više bilo nikoga da se buni zbog toga."
Njemački pastor Martin Niemöller
II Svjetski rat - Nacističke vlasti
- Zahvalnost
-
Zahvali plamenu za svjetlost
ali ne zaboravi
onog tko drži svjetiljku
i tko stoji u sjeni
ne sustajući u strpljenju
Rabindranath Tagore
Ovu divnu poruku upućujem svima,koji me prate na mom putu
vidljivim ili nevidljivim pomagačima
strpljivima , ljubaznima , radosnima ,hrabrima Ratnicima Svjetlosti!
| Industrija straha |
| X - Files | |||
Kako bi što skuplje i što sigurnije prodavala svoje proizvode, industrija se koristi strahom kojeg izmišlja, preuveličava ili zloupotrebljava. Manipulacija strahom je marketinški alat kojim se priprema tržište za implementaciju „antistresnih“ patenata, koji se kasnije redovito pretvaraju u zlatne koke ili takozvane blockbustere. Strahom obrađeni potrošač, postaje laka meta za kupovinu nepotrebnih artikala. „Plašenjem nacije“ industrija nameće svoje proizvode kao rješenja za svakodnevne brige, fobije, strahove... Za promociju straha često se koriste i znanstveni „dokazi“, epidemiološke studije, porazni statistički podaci, zabrinjavajući trendovi. Divlji brak industrije i znanosti pretvara ovaj svijet u kuću strave.
Cijepljenje, mamografija, kloriranje vode, kozmetički preparati, GMO i prehrambeni aditivi klasični su primjeri mehanizama zastrašivanja ljudi koje su dizajnirale i uspješno unovčile farmaceutske, medicinske, kemijske, biotehnološke i prehrambene korporacije.
Proizvodi s etiketom straha
Ljudi se cijepe protiv cijelog spektra prijetećih bolesti, epidemija i pošasti: svinjska kuga, ptičja gripa, HP virus, tuberkuloza, krpelji, vodene kozice, tetanus, bolesti koje su nestale, bolesti koje stalno prijete ili tek postoje... Cijepljenje je postalo dio folklora, dokaz pismenosti i potez solidarnosti. Uplašeni ljudi dobrovoljno zavrću rukave i pružaju nadlakticu u nadi da se u oslabljenim mikroorganizmima krije nada u sigurniju budućnost. Bez obzira što su neka cijepljenja prihvatljiva i potrebna, svaka se vakcinacija prodaje uz prethodni ritual i marketing straha. Visoka cijena pražnjenja igle (izražena u milijardama eura) zanemariva je prema vrijednosti globalnog olakšanja zbog odgođenog straha.
Mamografija je danas postala fatalna metoda ranog otkrivanja raka dojke. To je medicinska dijagnostika koja može preduhitriti sâmu sudbinu. Industrija zdravlja jeftino je prodala priču o raku dojke koji statistički prijeti svakoj drugoj ženi. Život žene poslije 35. godine pretvorio se u sjenu nadolazećeg raka, u iščekivanje pozitivnog nalaza, u noćnu moru koja se mora prihvatiti kako bi se spriječilo ono „najgore“. Stoga ulazak u kombi s etiketom „mobilna mamografija“ nije kupleraj, već je čin odgovornosti preplašene žene.
Kloriranje pitke vode i vode u bazenima nametnuto je kao nužan i neupitan tehnološki postupak koji se provodi zbog sigurnosti žednih ljudi i plivača. Voda bez otopljenog klora prijetnja je ljudskom zdravlju. Voda bez klora povratak je u vremena kuge i kolere. Kemijska industrija obrade voda uspješno je podvalila zastrašujući izbor: ili klor ili epidemija!
I kozmetička industrija otkrila je vrijednost straha čiju visoku cijenu naplaćuje preplašenima. Patentiran je čitavi arsenal artikala koji nas štite da ne ostarimo (anti-aging programi), da ne izgorimo (ulja i kreme za sunčanje), da ne zaudaramo i da se ne znojimo (antiperspiranti)... Kemijsko nasilje nad higijenom opravdava se zahtjevima potrošača („to je baš za nas!“), istih onih koje reklame svakodnevno teroriziraju i plaše borama, rakom kože, smradom, sijedom i ispucalom kosom, lošim tenom...
U generiranju straha kao početne faze uspješnog marketinga i sigurne prodaje paničnih patenata sudjeluje i biotehnološka industrija. Genetski modificirani organizmi (GMO) dizajnirani su i ponuđeni na tržištu hrane uz parole svršenoga čina: Ili GMO ili glad! Ili GMO ili pesticidi! Uplašeni ili ucjenjeni seljak plodno je tlo za sjetvu mutanata. Prodavači jalovog GM-sjemena vješto iskorištavaju populacijsku bombu, zloupotrebljavaju opravdanu zabrinutost ljudi i poput jahača apokalipse prijete onima koji sumnjaju u vrijednost i sigurnost deformiranih usjeva.
I industrija „obične“ hrane koketira sa strahom. Plašeći ljude kvarenjem namirnica konzervansima se (E-200, E-210, E-251) impregniraju kobasice, umaci i „osvježavajuća“ pića, a biljna se ulja i masti natapaju sintetskim antioksidansima (E-320, E-321). Zbog industrijskih prijetnji i generiranog straha od trovanja, postalo je nezamislivo (ili, barem, nazadno) konzumirati špek bez nitrita. Izmišljeni strah od pretilosti ili šećerne bolesti „zdrava“ je prilika za prezentaciju „light“ proizvoda napunjenih sintetskim zaslađivačima aspartamom (E-951), acesulfamom (E-950), ciklamatima (E-952), saharinom (E-954)... Niskokalorično nutritivno smeće prodaje se u ambalaži i pod plaštem različitih dijetalnih fobija.
Konačno, u farmaceutskim i osiguravajućim kućama rade pravi majstori straha koji su čak uspjeli izokrenuti priču, pa su bolest, nesreću i život sâm pretvorili u derivate straha. Lijek i životno osiguranje postali su skupi, ali neophodni zaštitnici umišljenih bolesnika i praznovjernih strašljivaca.
Tko tu koga – plaši!?
Osim izumitelja i promotora straha, postoje i oni koji prigovaraju da su artikli s etiketom straha zapravo defektni proizvodi, štoviše da su mnogi od njih štetni, otrovni, rizični, beskorisni, suvišni. Oni koji prigovaraju i protive se mamografiji, kloriranju vode, GMO proizvodima ili E-brojevima, također se pozivaju na znanstvene radove i epidemiološke studije. No, zanimljivo je da industrija straha i njihovi sateliti optužuju baš ove druge da plaše javnost. Bizarno je kada oni koji su stvorili i konzumiraju plodove s tržišta straha predbacuju stvaranje panike onima koji se zaista osjećaju ugroženima. To je tipičan primjer nasilja prema provjerenom obrascu: „blame the victim“ ili - optuži žrtvu!
Razlikovati jedne od drugih nije teško. One koji plaše od onih koji upozoravaju. Oni koji upozoravaju, izazivaju ljude na odgovornost izbora, pozivaju na zdrav razum. No, uvijek je potrebno provjeriti da oni koji prigovaraju ne pretvaraju svoja upozorenja ni u kakvu valutu, niti da su vlasnici dionica straha. Oni, pak, koji zaista plaše, ne upozoravaju, već ucjenjuju, uvjetuju i nameću. Oni koji plaše rade za „booo-industriju“, a svoje financijske interese ostvaruju prodavanjem magle u ambalaži straha.
izvor: Hr svijet strah, panika, znanstvenici, profit
Set as favorite
Bookmark
Email This
Hits: 569 Komentari (0)
![]() Napišite komentar
|










Kako bi što skuplje i što sigurnije prodavala svoje proizvode, industrija se koristi strahom kojeg izmišlja, preuveličava ili zloupotrebljava. Manipulacija strahom je marketinški alat kojim se priprema tržište za implementaciju „antistresnih“ patenata, koji se kasnije redovito pretvaraju u zlatne koke ili takozvane blockbustere. Strahom obrađeni potrošač, postaje laka meta za kupovinu nepotrebnih artikala. „Plašenjem nacije“ industrija nameće svoje proizvode kao rješenja za svakodnevne brige, fobije, strahove... Za promociju straha često se koriste i znanstveni „dokazi“, epidemiološke studije, porazni statistički podaci, zabrinjavajući trendovi. Divlji brak industrije i znanosti pretvara ovaj svijet u kuću strave.
