Čemu, znači, posebna priprema, i to u doba kada nije bilo interneta i kada jugoslavenske novinske dokumentacije i nisu arhivirale priče o ljudima poput Clarkea.

- Ne bih vas primio da ne dolazite iz Zagreba, ali doista nisam nikada razgovarao ni s kim otamo - rekao mi je Clarke toga popodneva, probijajući led na najugodniji mogući način, prijateljskim ćaskanjem, dok su članovi obitelji Ekayanake koju je posvojio desetak godina ranije i čija je pločica na vratima jedina pokazivala put upućenima u njegovo boravište, donosili na stol jak cejlonski crni čaj i engleske kolačiće.

Clarke se u to doba već borio s teškom bolešću koja ga je u velikoj mjeri prisilila na život u invalidskim kolicima. Njegova kuća bila je u to vrijeme možda zatvorena za novinare, ali zato se pretvorila u hodočasničko središte znanstvenika i pisaca znanstvene fantastike.

SLAVA
80-ih je postao  popularan zbog televizijskih serijala
Pričao je zato o svojim dugim razgovorima sa SF piscem Isaacom Asimovom i s mlađim kolegom (i supatnikom po bolesti) Stephenom Hawkingom. Pričao je o dugom radu na kultnom filmu “Odiseja u svemiru 2001.” i o teškoj suradnji s redateljem Stanleyjem Kubrickom koji je “želio pod kontrolom imati svaki detalj”, dok je on to često doživljavao kao napad na autorstvo.

- Kada se na tržištu pojavila knjiga, koju sam napisao prije završetka filma, svi su mislili da je riječ o romansiranju Kubrickova filma, a mene su pogurali u zapećak - žalio se Clarke. U to se vrijeme u kinima već odvrtio i nastavak - “Odiseja 2010” koju je 1986. režirao Peter Hyams. Iako film nije nikada dostigao kultni status Kubrickove odiseje, Clarkeu je suradnja s Hyamsom prošla bez trauma i, za razliku od mukotrpnog rada s Kubrickom, rado je se sjećao.

Ta suradnja u povijesti će  ostati zabilježena kao jedna od prvih ozbiljnih transkontinentalnih komunikacija elektronskom poštom, a koja nije bila u vojne svrhe. Clarke i Hyams radili su na priči zajednički, Hyams u Londonu, Clarke u Colombu na Sri Lanki. “Svijet kao da se odjednom stisnuo”, pričao je Clarke.

Prizor iz filma ‘Odiseja u svemiru’ Stanleyja Kubricka u kojem glavni junak komunicira s brodskim računalom, Halom 9000

Clarke je bio opsjednut kompjutorima i mogućnostima koje ljudima može pružiti bežično digitalno komuniciranje. Jedan je od koautora koncepta satelitskih telekomunikacija, iako su mu akademski profesori često pokušavali oduzeti to autorstvo, smatrajući ga mnogo većim zanesenjakom nego pravim znanstvenikom.

PROROK
Od svih pisaca SF-a pokazao se najtočnijim u predviđanju budućnosti
Blisko je, međutim, surađivao s NASA-om i njegove su se ideje pažljivo slušale kada se radilo na projektima prvih telekomunikacijskih satelita Telstar i Echo. Ideju o fiksnim orbitalnim satelitima kao globalnim telekomunikacijskim relejima izložio je, uostalom, još 1945. u britanskom časopisu Wireless World. U njegovu počast, orbitalni pojas u kojemu danas plutaju telekomunikacijski sateliti često se naziva “Clarkeovom orbitom”.

Arthur Clarke rođen je 1917. godine u Somersetu u Engleskoj u obitelji koja nije bila bogata i koja mu nije mogla omogućiti sveučilišno obrazovanje. Nakon srednje škole zaposlio se u državnoj službi radeći u revizorskom uredu državne uprave za obrazovanje. Da nije bilo Drugog svjetskog rata, možda bi tako i ostalo. Vojska je, međutim, vrlo brzo prepoznala njegovu opsjednutost matematikom, telekomunikacijama i svemirom. Rat je proveo kao pripadnik Royal Air Forcea, kao stručnjak za radarsko otkrivanje neprijatelja.

Poslije rata je konačno dobio priliku i da studira te je u vrlo kratkom roku stigao do diploma iz matematike i fizike na londonskom King’s koledžu. U to je vrijeme ispisao tisuće stranica “pravih” znanstvenih radova, baveći se prije svega tehničkim detaljima svemirskih letova i mogućim utjecajem raketne znanosti na društvena kretanja. U to su vrijeme nastali i njegovi prvi znanstveno-fantastični radovi. Hrvatima je iz toga vremena vjerojatno najpoznatija serija stripova o hrabrom svemirskom pilotu Danu Dareu koja je izlazila u Plavom Vjesniku, legendarnom izdanju kuće Vjesnik koje je među prvima u tadašnjoj Jugoslaviji objavljivalo “zapadnjačke” SF stripove.

Clarke je tu, doduše, bio samo jedan od koautora i široj je javnosti ostao nepoznat do 1968. godine i dolaska “Odiseje” u kinodvorane.  Pravu slavu, koja je probila granice interesa filmofila i ljubitelja znanstvene fantastike, dosegao je tek osamdesetih godina prošlog stoljeća televizijskim serijalima “Tajnoviti svijet Arthura Clarkea” i “Clarkeov svijet nepoznatih sila”.

Na Sri Lanku se odselio 1956., nakon kraha kratkog i neuspješnog braka u Engleskoj. Uz pisanje znanstvenih i znanstveno-fantastičnih knjiga, bio je strastven ronilac, što ga je, po njegovim riječima, održalo na životu i “nakon svršetka kopnene pokretljivosti”. Pod vodom se, naime, do duboke starosti kretao s lakoćom.

Kada sam ga susreo 1990., impresionirao me silnom energijom, teško zamislivom za teško bolesnog, gotovo nepokretnog 74-godišnjaka - u pripremi je imao dvije nove knjige, 30 epizoda nove televizijske serije i pet filmova. Kao jednu od svojih najvećih želja tada je isticao onu da ipak doživi 2001. godinu “kako bih, makar iz invalidskih kolica, mogao usporediti stvarnost sa svojim scenarijem”. Životnu granicu koju si je zadao probio je za punih 7 godina. Umro je danas ujutro u Colombu, na Sri Lanki, dvije godine prerano da provjeri točnost svog scenarija za 2010.

Clarke je dao ime jednom modulu, orbiti, asteroidu i vrsti dinosaura

Iako je bio jedan od najplodnijih, a često i u svojim predviđanjima najtočnijih autora SF knjiga, planetarna slava ga je dostigla tek nakon Kubrickove “Odiseje u svemiru 2001.” Nakon toga su se za njega otimale i izdavačke kuće i vodeće TV mreže koje su u njemu prepoznale odličnog komentatora znanosti. Bio je vodeći TV komentator svih događanja vezanih uz američki svemirski program Apollo. Njemu u čast, komandni modul Apolla 13 dobio je ime Odiseja.

Kao znanstveni entuzijast svoj je novac zarađen autorskim pravima izdašno dijelio mladim znanstvenicima putem nagrada i posebnih stipendija. U povodu dolaska drugog dijela “Odiseje” u svjetske kinodvorane osnovao je zakladu za dodjelu Arthur C. Clarke nagrade za najbolju knjigu sa znanstveno-fantastičnom tematikom objavljenu u Velikoj Britaniji. Visina nagrade odgovara kalendarskoj godini, ali izraženoj u funtama (ove godine to je, znači, 2008 funti).

Clarkeovo ime danas, osim orbite u kojoj plutaju sateliti, nosi i jedan asteroid, vrsta dinosaura čiji su ostaci otkriveni u Australiji (Serendipaceratops arthurcclarkei)... Engleska kraljica proglasila ga je vitezom, a 1994. godine nominiran je za Nobelovu nagradu za mir.

Moj neočekivani razgovor s Clarkeom Piše: Viktor Vresnik
Foto: AP, Reuters
Arthur, Clarke, lik, i, dijelo, folnegović
izvor: jutarnji.hr

Komentari (0)

RSS feed Comments

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

I have read and agree to the Terms of Usage.

Dodaj komentar