Na tu objavu fizičari u Santa Barbari reagirali su ne samo veseljem i pljeskom nego neobuzdanim histeričnim vrištanjem, što dovoljno govori o značenju za znanost.

Međunarodna je skupina fizičara kasno u četvrtak objavila da su na dnu napuštenoga rudnika željeza u Minnesoti instrumentima vjerojatno zabilježili trag zagonetne podatomske čestice poznate kao tamna tvar. Kozmolozi, na temelju onoga što se događa u vidljivom svemiru, zaključuju da ona postoji i aktivno sudjeluje u oblikovanju svemira. Tamna tvar ima masu, ali se ne odaje elektromagnetskim zračenjem, pa nije sa Zemlje vidljiva ili dokučiva ni u jednom spektralnom području.

Prema mjerenjima utjecaja masa na nebeska tijela vidljiva sa Zemlje, svemir se sastoji od 23 posto tamne tvari, a pritom čak 72 posto ostatka svemira ispunjava jednako zagonetna tamna energija. Svijet kakav poznajemo i u kojemu živimo, a od kojega su sazdane zvijezde i planeti, a temeljen je na materiji i atomima, čini tek 4,6 posto poznatoga svemira.
Toliko o tome koliko zapravo znamo.

Konferencija o klimi u Kopenhagenu pokazala je da smo bili preoptimistični. Situacija je mnogo teža negoli smo mogli uopće pretpostaviti. Za Dalmatince, ali i cijeli Balkan koji se naslanja na Sredozemlje, prognoze su vrlo sumorne.

Najnovije spoznaje su da se Sahara polako i nezaustavljivo širi prema sjeveru, pa u tom smislu i Dalmacija bi, nažalost, mogla postati pustinja.

Kazala je to za Slobodnu Dalmaciju iz Kopenhagena prof. dr. Nataša Markovska, članica Istraživačkog centra za energetiku Makedonske akademije znanosti, kao i Međuvladina panela za klimatske promjene pri Ujedinjenim narodima (IPCC-a), čija su upozorenja još nedavno kritizirali da su prekatastrofična i nepotrebno plaše svijet.
Staklenički plinovi

Ako se nastavi dosadašnji trend onečišćavanja atmosfere stakleničkim plinovima, upozoravaju iz Kopenhagena, najcrnje prognoze govore da bi uskoro prosječne temperature mogle porasti čak između 4,9 i 6,1 Celzijev stupanj.