Svante Paabo (54) velika je znanstvena medijska zvijezda, a posljednjih tjedan dana mediji diljem svijeta ekstenzivno su izvijestili o najnovijem uspjehu njegove skupine. Naime, Svante Paabo, na čelu međunarodne skupine znanstvenika, objavio je prvi nacrt kompletnog genoma neandertalca na osnovi analize 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije koje se čuvaju u  Zavodu za geologiju i paleontologiju kvartara HAZU.

kliknite na read more....
Piše: Tanja Rudež
Fascinantni hominidi

Neandertalci su se pojavili  prije otprilike 300.000 godina, a izumrli prije otprilike 30.000 godina. Živjeli su u Europi i dijelu Azije: na prostoru od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka. Otkad su 1856. godine u njemačkom u rudniku Neanderthal otkriveni prvi ostaci tih izumrlih hominida, neandertalci ne prestaju zaokupljati našu pozornost i maštu.

- Mislim da je fascinatno za nas razmišljati da su ne tako davno živjeli ljudi koji su s jedne strane bili vrlo različiti od nas, a s druge strane vrlo slični. Primjerice, ovdje u Hrvatskoj neandertalci su živjeli još prije 30.000 godina. To je oko 2000 generacija, a to nije tako mnogo. Jedno od intrigantnih pitanja koje postavljamo jest: što bi se dogodilo da su neandertalci nastavili živjeti tih 2000 generacija. Gdje bi bili danas: u zoološkom vrtu ili bi živjeli u gradovima zajedno s nama? Mi to ne znamo, no fascinantno je o tome razmišljati - rekao je  Paabo.

Svante Paabo jedan je od osnivača paleogenetike,  znanstvene discpline koja se koristi metodama molekularne genetike kako bi se stekao uvid u evoluciju prvih pripadnika vrste Homo sapiens, kao i njihovih bliskih srodnika neandertalaca. 

Suradnja akademija

- Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a na evolucijskom putu razdvojili su se prije oko 300.000 godina - rekao je Paabo. No, jesu li se moderni ljudi i neandertalci mogli miješati?

- To zapravo ne znamo. Neki znanstvenici na osnovi nekih fosilnih ostataka prepoznaju hibride između dvije vrste i tvrde da su se miješali. Drugi, pak, ne vide da su se miješali. Kad se pogleda na  genetskoj razini, može se vidjeti u genetskim varijacijama današnjih Europljana da je neandertalski doprinos  vrlo malen, ako ga uopće ima - pojasnio je Paabo. On i njegovi suradnici, među kojima i mladi hrvatski znanstvenik Tomislav Maričić, razvili su nove tehnologije istraživanja što je rezultiralo prvim nacrtom kompletnog genoma neandertalaca. 

- Tomislav Maričić, odnosno Tomi kako ga zovemo u našem laboratoriju, jedan je od junaka našeg istraživanja jer su njegovi doprinosi radu bili među najvećima. Akademici Ivan Gušić, Pavao Rudan i Željko Kućan zaslužni su jer su pridonijeli da se potpiše ugovor o suradnji između HAZU i Akademije Brandenburg u Berlinu - naglasio je Paabo.

Tijekom rada na “knjizi života” neandertalaca, on i njegovi suradnici bili su posebno fokusirani na gene koji su izuzetno važni za noviju ljudsku evoluciju. Jedan od njih je gen FOXP2, koji je povezan s govorom i jezikom. Upitala sam prof. Paaboa jesu li neandertalci mogli govoriti. 

- Mi znamo da gen FOXP2 stvara protein koji je kod neandertalaca identičan proteinu koji imaju moderni ljudi. Za razliku od neandertalaca, čimpanze pokazuju razlike u genu FOXP2. Dakle, sa stanovišta gena FOXP2 nema razloga tvrditi da neandertalci nisu mogli govoriti. Postoji mnogo ostalih gena koji su povezani s govorom i jezikom i koji bi se mogli razlikovati kod modernih ljudi i neandertalaca - pojasnio je Paabo, koji je 2005. godine sudjelovao u dekodiranju genoma čimpanze.

- Čimpanze su, također, naši rođaci, ali mnogo udaljeniji od neandertalaca. Potječemo od zajedničkog pretka, no do razdvajanja je došlo prije pet do sedam milijuna godina, što znači da smo deset puta udaljeniji od čimpanzi nego od neandertalaca - naglasio je Paabo koji smatra da je jedna od najvećih zagonetki neandertalaca vezana za njihovo izumiranje.

Knjiga života

Upitala sam ga jesu li neandertalci umrli zbog klimatskih promjena, kako to tvrde neki znanstvenici u novijim studijama.

- Nisam uvjeren da su izumrli zbog klime. Pojavili su u razdoblju prije 300.000 do 400.000 godina i  preživjeli su tri ledena doba tako da mi se ne čini vjerojatnim da su izumrli zbog klimatskih promjena. Nitko zapravo ne zna zašto su izumrli neandertalci - naglasio je Paabo koji je nakon simpozija u HAZU otputovao u Dubrovnik. - Tijekom vikenda u Dubrovniku se održava  sastanak konzorcija različitih svjetskih skupina koje se bave istraživanjem neandertalaca kako bismo zajedno analizirali naše rezultate. To su grupe iz Amerike, Njemačke, Engleske te naši hrvatski suradnici - rekao je Paabo. Upitala sam ga naposljetku kakvi su planovi njegove skupine za buduća istraživanja?

Veliki ciljevi za budućnost

- Veliki cilj u idućih nekoliko godina jest sekvenciranje genoma neandertalaca s mnogo većom preciznošću, 10 do 20 puta kvalitetnije nego sada. Također, planiramo sekvencirati genom bonoba, pigmejske čipmanze. Jedan od najboljih načina da saznamo o našoj evoluciji je taj da upoznamo i genome naših bliskih srodnika srodnika poput neandertalaca, te da ih usporedimo s genomom čimpanze i njezina najbližeg srodnika, bonoba - zaključio je Svante Paabo.

Izolirao DNK iz 2400 godina stare mumije U djetinjstvu je Svante Paabo bio fasciniran egipatskim mumijama i arheologijom. Poput mnogih modernih znanstvenika, Svante Paabo je neka vrsta znanstvenog nomada.  Rođen je u Švedskoj, a strast prema drevnim populacijama otkrio je još u djetinjstvu kada su ga fascinirale egipatske piramide i mumije. Kao 13-godišnjaku, majka mu je ispunila želju da posjeti Egipat što je samo produbilo njegove djetinje snove. - Imao sam jako romantične ideje o arheološkim iskapanjima i egipatskim mumijama te sam u Uppsali najprije počeo studirati egiptologiju. No, pokazalo se da taj studij nema mnogo veze s mojim romantičnim idejama pa je to bilo razočaravajuće. Onda sam počeo studirati medicinu i molekularnu genetiku - prisjetio se Paabo. Iako je odustao od egiptologije, Svante Paabo svjetski je poznat postao kada je 1985. godine, kao doktorand Sveučilišta Uppsala, izolirao DNK iz 2400 godina stare egipatske mumije što je objavljeno na naslovnici vodećeg svjetskog znanstvenog časopisa Nature. Pet je godina proveo u laborotoriju pokojnog Alana Willsona, slavnog molekularnog genetičara sa Sveučilišta California u Berkeleyu. - Onda sam poželio vratiti se u Europu. Iz nekoliko razloga prihvatio sam ponudu za posao u Njemačkoj.  Odlučio sam otići na nekoliko godina u Njemačku jer mi se to činilo dobro mjesto za rad. Nisam imao čvrstu namjeru živjeti u Njemačkoj, no tamo sam već gotovo 20 godina - rekao je Paabo kojega je prije dvije godine magazin Time proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba na svijetu. - To je arbitrana lista koju su radili urednici magazina, a ona uključuje i ljude poput Osame bin Ladena. Dakle, naći se na listi najutjecajnijih ljudi na svijetu ne mora nužno imati pozitivan predznak - nasmijao je Paabo.

Pogled u drevnI DNK

Za istraživanje neandertalskog genoma ključnu važnost imaju 38.000 godina stari fosilni ostaci neandertalaca iz Vindije. Da su neandertalci danas živi, bi li živjeli s nama u gradovima ili bismo ih poput čimpanzi promatrali u zoološkom vrtu?

Veseli znanstvenici poziraju na krovu

Svante Paabo i većina njegovih suradnika koji sudjeluju u projektu sekvencioniranja genoma snimljeni su na krovu Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu. Odjeveni su u majice koje im je poklonila hrvatska tvrtka Vindija za nogometni turnir koji se održavao u sklopu Instituta.

Dragocjene kosti iz špilje Vindija

Fragmenti  čuvani  u Zavodu za geologiju i morfologiju kvartara u HAZU, a za koje se nije sigurno znalo kome pripadaju (moderni čovjek, neandertalac ili životinja). DNK analiza u Leipzigu pokazala je da fragmenti pripadaju neandertalcima. DNK iz tri fragmenta čini najeći dio sekvencioniranog genoma neandertalca.

Bušenje kostiju neandertalaca

Mladi hrvatski znanstvenik Tomislav Maričić u sterilnoj prostoriji buši kost kako bi dobio prah iz kojeg će izolirati DNK. Tomislavov posao uključuje i računalne analize DNK sekvenci te putovanja u potrazi za neandertalskim kostima koje su u muzejima, pa je tako bio u Kijevu, Sibiru i  Španjolskoj.

IZVOR:

www.jutarnji.hr

Komentari (3)

RSS feed Comments

wow power leveling
napisao wow power leveling, Lipanj 03, 2009

we offer wow power leveling and wow gold wow gold

• 
• +0
• 
• 

009 来祝贺
napisao wow power leveling, Prosinac 26, 2009

I link world of warcraft gold wow power leveling wow gold

• 
• +0
• 
• 

...
napisao cvzvfdsf, Lipanj 21, 2010

I energy a full-time job, and act wow gold kaufen in my thin time and I conform most of my wow gold playing on learning gold-making techniques.

• 
• +0
• 
• 

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

I have read and agree to the Terms of Usage.

Dodaj komentar