Priljev invazivnih vrsta može zaustaviti dominantan prirodni proces stvaranja novih vrsta i pokrenuti proces masovnog izumiranja, prema rezultatima istraživanja objavljenom u časopisu PLoS ONE.

Istraživanje o propasti Zemljinog morskog života prije 378 do 375 milijuna godina sugerira da bi planetni trenutni ekosustavi, koji se bore s gubitkom bioraznolikosti, mogli upoznati sličnu sudbinu. Iako je Zemlja doživjela pet glavnih događaja masovnog izumiranja, kolaps okoliša tijekom kasnog Devona bio je kao ni jedan drugi u povijesti planete. Stvarni broj izumiranja nije bio viši od prirodne stope gubitaka vrsta, ali vrlo malo novih vrsta nastalo.

STRUČNJACI Europske unije najavljuju velike poplave i dramatično povećanje padavina u Srbiji u sljedećih 20 godina.

Šefica odsjeka za klimatske promjene u srpskom Ministarstvu životne sredine Danijela Božanić je kazala da su klimatolozi Europske unije najavili da će u sljedećih 20 godina područje Srbije biti najviše pogođeno velikim kišama i poplavama. Količina padalina će svake godine biti veća za 10 posto, a stanovnike ugroženih područja očekuju infekcije u nedostatak hrane, piše Press.

Sve su to posljedice klimatskih promjena u svijetu, a Balkan će biti jedan od najugroženijih. "Što se tiče Europe, postoji procjena da Balkan spada među regije koje će biti najviše ugroženi što se tiče padalina i poplava", kazala je Božanić i dodala kako su to procjene na temelju podataka iz prošlosti i najavljene

Kad bi pratili znanost, zloguki bi proroci otkriće da se Zemljin magnetski pol udaljava od kanadskog otoka Ellesmerea prema Rusiji proglasili bi znakom smaka svijeta.

Zemljina jezgra, veličine Mjeseca, koju sačinjava mješavina rastaljenoga željeza i nikla, potpuno je poludjela, a to se izravno odražava na položaj magnetskoga pola na sjeveru, koji umjesto dvadesetak kilometara godišnje na bilo koju stranu, sada brzinom od 60 kilometara godišnje bježi pravocrtno s obala kanadskog otoka Ellesmerea prema Rusiji.

To je objavio francuski geofizičar Arnaud Chulliat iz Instituta za globalnu fiziku u Parizu.

ABU DHABI - Stanovnici pustinje koji svoj surov okoliš žele pretvoriti u profitabilnu, samodostatnu oazu u kojoj rastu biljke, upravo su postali korak bliže ispunjavanju tog cilja. Naime, znanstvenici u Abu Dhabiju tvrde kako su tijekom vrhunca ljeta 2010. godine više od 50 puta stvorili umjetne kišne oluje iz vedra neba.

- Projekt trenutno funkcionira na području regije Al Ain . Počeli smo u lipnju 2010. i do sada postigli stvaranje brojnih padalina - objasnio je Helmut Fluhrer, osnivač Metro Systems International, švicarske kompanije koja stoji iza projekta.

Dodao je kako su tijekom 122 dana ljetnih mjeseci, ionizatori uključeni 74 puta kada je vlaga zraka dosegla potrebnih 30 posto ili više. Umjetne su oluje stvarale tuču, olujne udare vjetra pa čak i snažne munje, ostavljajući lokalno stanovništvo s brojnim pitanjima.

- Projekt ima brojne primjene. Jedna od najvažnijih je sigurno dovođenje vode u sušna područja - zaključio je profesor Hartmut Grassl, bivši direktor instituta za tehnologiju Max Planck.

'Weathertec', klimatski projekt vrijedan oko jedanaest milijuna dolara koristi ionizatore, koji podsjećaju na velika sjenila za lampe, kako bi stvorio polje negativno nabijenih čestice od čega se potom stvaraju oblaci.