Konferencija o klimi u Kopenhagenu pokazala je da smo bili preoptimistični. Situacija je mnogo teža negoli smo mogli uopće pretpostaviti. Za Dalmatince, ali i cijeli Balkan koji se naslanja na Sredozemlje, prognoze su vrlo sumorne.

Najnovije spoznaje su da se Sahara polako i nezaustavljivo širi prema sjeveru, pa u tom smislu i Dalmacija bi, nažalost, mogla postati pustinja.

Kazala je to za Slobodnu Dalmaciju iz Kopenhagena prof. dr. Nataša Markovska, članica Istraživačkog centra za energetiku Makedonske akademije znanosti, kao i Međuvladina panela za klimatske promjene pri Ujedinjenim narodima (IPCC-a), čija su upozorenja još nedavno kritizirali da su prekatastrofična i nepotrebno plaše svijet.
Staklenički plinovi

Ako se nastavi dosadašnji trend onečišćavanja atmosfere stakleničkim plinovima, upozoravaju iz Kopenhagena, najcrnje prognoze govore da bi uskoro prosječne temperature mogle porasti čak između 4,9 i 6,1 Celzijev stupanj.
Takvo globalno zatopljenje ne samo da će, zbog otapanja leda na polovima, što se već događa, podignuti razinu mora i oceana nego će uzrokovati i velike suše. Sa Zemlje bi nestale brojne današnje biljne vrste, pa čak i poljoprivredne kulture kojima se prehranjuje čovječanstvo.

Proizvodnja žitarica u Africi bi se prepolovila, a svjetski bruto društveni proizvod pao najmanje pet posto.

Sredozemlje i Dalmacija platili bi visoku cijenu. Iako su beznačajniji zagađivači atmosfere, prvo bi priobalje bilo potopljeno, a zbog visokih temperatura i nedostatka padalina, te sve češći katastrofalnih požara, sve više bi nalikovali na pustinju.

Porast razine mora, istaknuto je u Kopenhagenu, bio je podcijenjen. Samo od 1994. godine porasla je 15 centimetara, odnosno tri puta više nego što se predviđalo 2001. godine, a najnovije studije predviđaju porast razine od dva metra do kraja stoljeća, što je dvaput više u odnosu na predviđanja dosadašnjih klimatskih modela.
Poljudski stadion u plićaku

Dr. Markovska napominje kako nitko precizno ne može reći što će se u tom slučaju dogoditi s dalmatinskim gradovima, no vjerojatno je da će more u dolini Neretve prodrijeti duboko u BiH, svi hrvatski pomorski gradovi pri takvom bi scenariju izgubili rive i luke, potopljeni bi bili veći dijelovi povijesnih jezgri Zadra i Trogira, kao i Dioklecijanovi podrumi u Splitu, a poljudski stadion stršio bi iz plićaka.

Nestao bi i Park prirode “Vransko jezero”, jedina velika močvara u blizini Jadranskoga mora, a morao bi se, primjerice, evakuirati i otok Krapanj, koji se nalazi samo metar i pol iznad razine mora.

Opširnije analize o štetama kod podizanja mora od dva metra za sada, dakle, nema, no i blaži scenarij iz izvještaja Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPD), objavljenog u Hrvatskoj početkom godine, prilično je katastrofičan.

U slučaju podizanja mora za 50 centimetara, analiza svih primorskih županija pokazuje da će se pod vodom naći više od 100 milijuna četvornih metara kopna, uključujući urbana područja, prometnice, poljoprivredna područja, šume, plaže, luke...

U slučaju rasta od 88 centimetara, što je za vrijeme pisanja izvještaja bio najgori scenarij, površina poplavljenog kopna povećava se za daljnjih 12,4 milijuna četvornih metara.
‘Fosil dana’

Sve to, upozoravaju iz UNPD-a, potencijalno uzrokuje i veliku ekonomsku štetu - procijenjeni gubici kod porasta od pola metra kreću se od 2,8 do 6,5 milijarda eura, a za 88 centimetara gubici se penju na 3,22 do čak 7,18 milijarda eura u sljedećih 100 godina.

Rast mora za posljedicu ima i zagađenje obalnih izvora pitke vode, a nestašica vode moguća je i zbog više sušnih razdoblja, što će se negativno odraziti na riječne tokove i razinu podzemnih voda.

Početna analiza pokazuje da se u sektoru hidroenergije mogu očekivati izravni godišnji gubici od 17 do 86 milijuna eura. To je, jasno, tek dio negativnih posljedica klimatskih promjena, no hrvatski članovi delegacije koji sudjeluju na skupu u Kopenhagenu poprilično su suzdržani u izjavama o tome što državu čeka.

Suzdržanost je dijelom i razumljiva ako se zna da je Hrvatska, zahtijevajući da joj se omoguće veće kvote ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu, u glavnom gradu Danske od brojnih zelenih udruga, zajedno s Kanadom, zaradila titulu „fosila dana“.

marijan džambo /epeha, divna zenić

Kanadski geolog William Patterson

smatra kako je zatopljenje, na koje upozoravaju i iz Kopenhagena, samo varka, te kako Zemlja može ući u mini ledeno doba za samo nekoliko mjeseci ili najkasnije dvije godine.

Naime, zajedno sa svojim timom Petterson je istraživao kako led sa Sjevernoga pola, koji se ubrzano otapa zbog klimatskih promjena, utječe na sjevernu hemisferu i zaključio da će led ohladiti Golfsku struju, što će dovesti do katastrofalnih posljedica.

Prema tom istraživanju, većina ljudi koja sada živi na Zemlji mogla bi doživjeti, ali ne i preživjeti, novo ledeno doba.

Zdravlje

- promjena klima već utječe na zdravlje hrvatskih građana. Procjenjuje se da je toplinski udar iz 2003. odgovoran za dodatnih 185 smrtnih slučajeva u državi • poljoprivreda - tu se očekuju najveće štete.

Ekstremne vremenske pojave su već za posljedicu imale prosječne godišnje gubitke od 176 milijuna eura u razdoblju od 2000. do 2007.

turizam - zbog viših temperatura turisti će ljeti zaobilaziti obalu i odlaziti na sjever, no to otvara mogućnost stvaranja novih turističkih sezona (proljeće i jesen)

ribarstvo - u Jadran dolaze nove ribe, što predstavlja opasnost za domaće vrste i remeti ravnotežu u morskom ekosustavu, no istodobno može donijeti i korist, posebice u izlovu tune.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

I have read and agree to the Terms of Usage.

Dodaj komentar