Svi 23
Srijeda

Kako je nastao novac

kakojenastaonovac Odlična knjiga, koju 

morate OBAVEZNO

pročitati. Kolega 

Ivan Pernar si je dao

truda da nam dočara

nastanak i uvođenje 

novca kao sredstva 

za plačanje!

 

MultiTrans15v53



Share to Facebook Share to Twitter 

Podrška Krešimiru

misak

Podrša majstoru...

Nadahnuo si nas mnoge i

sada smo svi uz tebe, a njih

i njihovu znanost ko j...

4D Portal

4d

Dokumentarci

 dokumentarci 

Galerija slika Velimira Gašpariča

galerija

 

planetarna_vizija

Znanje - Portal

znanje-manja

Mudrosti

Nisam se bunio

"Najprije su došli po komuniste

- nisam se bunio zbog toga, jer nisam bio komunist.

Onda su došli po Židove - nisam se bunio zbog toga,

jer nisam bio Židov. Onda su došli po katolike

- nisam se bunio zbog toga, jer sam bio protestant.

Onda su došli po sindikaliste - nisam se bunio zbog tog,

jer nisam bio sindikalist. Onda su došli po mene.

Ali nije više bilo nikoga da se buni zbog toga."

Njemački pastor Martin Niemöller

II Svjetski rat - Nacističke vlasti

Stare mudrosti


Radi kao da ti novac nije potreban.

Voli kao da ti nitko nikad nije nanio bol.

Pleši kao da te nitko ne gleda.

Pjevaj kao da te nitko ne čuje.

Živi kao da je raj na zemlji!

¤ onaj tko nije spreman oprostiti ruši

most preko kojeg će i sam jednom morati proći.

¤ nikad ne kritiziraj čovjeka dok barem

milju nisi hodao u njegovim cipelama

¤ bogat si tek kad imaš nešto što ne bi

nikada mogao kupiti novcem

¤ sudbina miješa karte a mi igramo

¤ ne moramo posjećivati ludnicu da

bi pronašli poremećene umove;

naš planet je umobolnica svemira

¤ znamo što jesmo, ali ne znamo što možemo biti

Netko postoji
Netko postoji
Nevidljiv očima mojim
Tko oduvijek čuvao je mene
Koga nazvala sam Anđelom svojim,
I kad tužne misli
Rojile su se poput pčela,
I kad govorila sam
Ono
Što u srcu svome osjećati nisam htjela.
Pa i tada
Kada, okretala sam pogled
Od svjetlosti ka tami.
I u tome trenu,
Netko
Ljubavlju svojom, ljubav moju
brani.

Netko postoji
Nevidljiv očima mojim
Tko oduvijek čuvao je mene,
Što vidljiv je samo Njemu,
Što prati me kroz život moj
Kao što tijelo ima svoju sjenu.

Taj Netko
Što prati me
Dok moj vrtuljak, životni se vrti
Što govori mi da postoji
Život nakon smrti,
Jer da nije tako,
Zar bih mogla čuti
Riječi s Neba, baš ovako lako.

Netko, tko uvijek je tu za mene
Vidljiv samo srcu mome,
A nevidljiv očima mojim
Što poručuje mi
Da prepreke na svom putu
Neka se ne bojim,
Jer da ćemo
Sve to, zajedno mi proći
I da svakog na svom putu
Netko čeka
Tko će mu pomoći.

Netko postoji
Nevidljiv očima mojim
Tko zauvijek čuvati će mene
Kao što čuvao je i do sada.
Da ga vidim
Potrebno je naći mjesto
U svom srcu
Gdje nalazi se
Ljubav, Mir i Nada!
Čuvari planeta

Cluvari
Za planetu Zemlju, šaljemo Mi ljubav
svih duginih boja

iz beskrajnog svemira
sa sazvježđa bez broja.
Kristalnoga daha
preko leda, šuma i dolina
sve do pustinjskoga praha.
Preko ljudske rase
do vulkana što polako se gase.
Čujete li, ljudi mili, nije novost
među vama oduvijek smo bili.
Buđenja polako
Teška tijela, i još teže duše
učinjena nisu samo tako,
preko noći, dok pljesnete rukom,
čekate li Spasitelja, vanzemaljce
nadate se kako netko će po vas doći
odvesti vas
kao što strelica otposlana je lukom.

E, pa varate se!
Jer čuvari svog planeta, postali ste vi
Zavjet takav vi ste dali.
Ne sjećate se toga?
Pa da, bili ste još tako mali.
Tek krijesnice što svjetle,
kao Orion na nebu
ili Sjevernjača neka
koju vaše oko prati
A duša dalje čeka, i čeka!

Slušajte nas sada, jer poruka je važna
I proslijeđena će biti baš u pravom slijedu
Svjetlost šaljite vi, ali jaku, ne blijedu!

Pitate nas kako?
Ljubi bližnjeg svoga

Slobodoumlje
Moj me put sada vodi
u promjenu stvarnosti od
'ja ne mogu'
u
'ja mogu' ,
iz 'uskog horizonta'
u
'bez horizonta'.
Od raskrinkavanja
zavjere
do njena promišljana
i osjećanja
izvan postojanja.
Kao što to lik Morpheus
kaže u filmu Matrix:
"Moraš napustiti sve,
Neo; strah, sumnju,
nepovjerenje.
Oslobodi svoj um. "
David Icke
Zahvalnost

Zahvali plamenu za svjetlost
ali ne zaboravi
onog tko drži svjetiljku
i tko stoji u sjeni
ne sustajući u strpljenju

Rabindranath Tagore

Ovu divnu poruku upućujem svima,

koji me prate na mom putu
vidljivim ili nevidljivim pomagačima
strpljivima , ljubaznima , radosnima ,

hrabrima Ratnicima Svjetlosti!

Život ili cijepljenje

reklama_za_film
NOVI TESLA PDF Ispis E-mail
Autor Miro Sinj   
marin

NOVI TESLA: Marin soljačić za Index:

Za 50 godina roboti i kompjutori obavljat će večinu ljudskih poslova

 

MARIN SOLJAČIĆ, u svjetskim okvirima možda i najugledniji hrvatski znanstvenik ponovo plijeni pozornost javnosti. Ovoga tjedna je Soljačić, koji se proslavio zahvaljujući konceptu bežičnog prijenosa energije, a zahvaljujući kojoj ćemo vjerojatno već za nekoliko godina svoje mobitele ili laptope moći puniti bez dosadnih žica, ovoga je tjedna postao redoviti profesor na MIT-u.

Massachusetts Institute of Technology spada u red najuglednijih svjetskih sveučilišta; među profesorima na MIT-u je i 76 dobitnika Nobelove nagrade, 50 dobitnika Nacionalne medalje za znanost, 38 stipendista zaklade MacArthur... Dio te elitne znanstvene zajednice sada je i profesor Soljačić, koji u intervjuu za Index, vođenom putem e-maila, govori o budućim planovima i aspiracijama, iskustvu rada na MIT-u, smjerovima u kojima će se razvijati suvremena znanost i statusu znanstvenika u Hrvatskoj.

Imali ste uistinu impresivnu akademsku karijeru. Diploma na MIT-u, magisterij i doktorat na Princetonu, stipendija zaklade MacArthur, evo sad i redovni profesor na MIT-u, jednom od najelitnijih svjetskih sveučilišta... Postoji li uopće nešto što niste napravili? Koje još akademske uspjehe priželjkujete?

Puno hvala na komplimentima. Ono što me motivira nije baš akademski "uspjeh", već užitak otkrivanja novih stvari i spoznaja, a za to će definitivno biti još puno prilika: najuzbudljivije vrijeme za znanost i tehnologiju je tek pred nama.

MIT je poznato i ugledno sveučilište u čitavom svijetu. Što ga čini takvim?

Na MIT-u su neki od najtalentiranijih ljudi na svijetu: to privlači nove, mlade talentirane ljude. Veliki je užitak i jako produktivno biti u takvom okruženju.

Koja je najvažnija stvar kojoj pokušavate naučiti svoje studente?

Da sami kritički preispitaju sve što ih drugi uče (uključujući i ono što ih ja učim).

Prozvali su vas "novim Teslom". Što mislite o toj usporedbi? Opterećuje li vas uspoređivanje s jednim od najvećih znanstvenika u povijesti?

Tesla je definitivno jedan od najboljih inženjera svih vremena tako da je usporedba s njim meni jako laskava. No, činjenica je da se za većinu otkrića tek nakon nekoliko desetljeća može objektivno reći koliko su bitna.

Je li WiTricity vaš životni projekt ili već imate neke nove ideje kojima se želite početi baviti nakon što usavršite bežični prijenos energije?

Već nekoliko godina se većina istraživanja vezanih uz bežični prijenos energije vode u WiTricity Corporation. Na MIT-u se bavim drugim projektima, većinom vezanih uz nano-fotoniku.

U kojem se smjeru, prema vašem mišljenju, trebaju kretati suvremena znanost i tehnologija? Možete li zamisliti kako će svijet izgledati za 20 ili 50 godina?

Vjerujem da će napredak tehnologije unutar idućih 50 godina biti enorman, čak i u usporedbi s onime što smo otkrili u zadnjih 50 godina. Na primjer, vjerujem da postoji velika vjerojatnost da će kompjuteri (i/ili roboti) moći obavljati jednako dobro (ili čak i bolje) većinu ljudskih poslova. Za očekivati je da će to uzrokovati enormne promjene u ljudskom društvu.

Nekako se čini da svi veliki hrvatski znanstvenici najveće uspjehe zapravo ostvaruju izvan domovine. Što mislite zbog čega je to tako?

U Hrvatskoj ima odličnih znanstvenika koji postižu odlične uspjehe radeći u Hrvatskoj. Ali, činjenica je da je Hrvatska prošla kroz komunizam, rat, i da je mala zemlja, pa mogućnosti rada nisu iste kao u najčuvenijim sveučilištima na svijetu. No, to je slično kao i u SAD-u; ako se rodite u nekoj od unutrašnjih država SAD-a, a talentirani ste, i jako vas zanima znanost, velika je vjerojatnost da ćete se preseliti negdje bliže većim centrima znanosti. Najveći su centri ili oko Bostona ili u Kaliforniji.

Planirate li se vratiti u Hrvatsku, možda jednog dana raditi nešto u Zagrebu?

Imam jako dobrog i bliskog suradnika na PMF-u, profesora Hrvoja Buljana. S njim i s njegovim doktorantom Marinkom Jablanom sam napisao nekoliko radova s kojima sam jako zadovoljan. Marinko je sada momentalno u posjetu mojoj grupi na MIT-u nekoliko mjeseci.

Autor

Petar Vidov

Preuzeto sa

http://www.index.hr

 

 

 

U Hrvatskoj, ima odličnih, znanstvenika, koji, postižu odlične

Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar

security code
Upišite prikazane znakove


busy
 
FX-files u većini slučajeva radi samo copy-paste informacije i ne provjerava njihov izvor i namjeru, stoga ne odgovaramo za nastale nesporazume i sl. što može proizaći iz korištenja takvih informacija. Što se nas tiče sve informacije možete kopirati i koristiti do mile volje ako su vaše namjere dobre.