Test - Koliko je siguran autoplin?
22 Sij 2009
(Reading time: 3 - 6 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Tehnologija
- Kreirano: Četvrtak, 22 Siječanj 2009 14:13
- Hitovi: 7561
Plinske instalacije i spremnik u Opel Astri uspješno su prošli dva testa – simulaciju sudara i izloženosti vatri. Straha nema, u oba slučaja sustav se pokazao maksimalno otpornim!
Visok rast cijena nafte i derivata u posljednjih nekoliko godina primorava sve više vozača na traženje alternativnih riješenja. Kao Europska komisija propisuje zemljama članicama da cijene LPG-a (liquefied petroleum gas, tekući naftni plin), ili, jednostavnije, autoplina ne bi smjele premašivati 50% cijene najskupljeg motornog goriva, taj je energent postao sve zanimljiviji vozačima. Zbog toga se posljednjih godina u Europskoj Uniji i Hrvatskoj povećala prodaja vozila opremljenih plinskim instalacijama.
Plin ima mnogo prednosti, od uglavnom stabilne cijene do mogućnosti ugradnje u gotovo svaki automobil, a i sve više postaja koje, osim ostaloga imaju i plinski punionicu. Ipak, mnogi su vozači i dalje uvjereni kako je autoplin zapravo potencijalna bomba. Neznanje i nedostatka informacija uzrokuju zabrinutost za sigurnost osoba u automobilu, a uvjeravanja ovlaštenih distributera kako je riječ o uređajima dovedenih do savršenstva, odnosno sigurnosnog stupnja koji nadmašuje benzinsku ili dizelsku instalaciju, pritom ne nailaze na najplodnije tlo.
Upravo je zbog toga njemački ADAC proveo testiranje koje bi i posljednje „nevjerne Tome“ trebalo uvjeriti u visoku razinu sigurnosti automobila s plinskim instalacijama. To je istraživanje poduzeto da bi se što više znalo o svakodnevnoj uporabi vozila koja pokreće autoplin, a uključivalo je standardan crash-test i pravo vatreno ispitivanje, koje je možda i ponajbolji pokazatelj sigurnosti plinskog sustava. Naglasak je pritom stavljen na dva ključna pitanja: koliko je prilikom sudara siguran LPG-sustav, odnosno što se događa kada on dođe u doticaj s otvorenim plamenom.
Prikaz LPG-spremnika
Prije ADAC-a odgovorom na ta pitanja još se nitko nije bavio, iako europska zakonodavstva, kada je riječ o homologaciji i sigurnosti LPG-sustava, propisuju svije norme. Prva, ECE-R67, određuje uvjete za opremu i uređaje svakog sustava, a osim ostaloga na snazi je i u Hrvatskoj, dok druga, ECE-R115, postavlja standarde za upotrebu sustava koji se odnose na točno određen model i motor automobila. Primjerice, od 1. travnja 2006.samo LPG-sustavi koji udovoljavaju objema normama smiju biti ugrađeni u automobile kojima se koristi u Njemačkoj, dok hrvatsko zakonodavstvo još nije toliko strogo pa je dovoljno udovoljiti tek prvoj ECE-normi. Ona propisuje minimalne sigurnosne standarde za opremu i uređaje, primjerice, trebala bi osigurati da pritisak, vibracije ili temperatura tijekom korištenja ne oštete neki od vitalnih dijelova.
Kadett će udariti u Astru
No, vratimo se testiranju. ADAC je za njega izabrao rabljenu Opel Astru Enjoy Karavan iz 2004. godine, s prijeđenih 89 tisuća kilometara i ugrađenim Irmscherovim LPG-sustavom. Taj sustav sastavljen je od komponenata Landi-Renzo, a uglavnom ga distribuiraju trgovci Opela. Radi uštede prostora LPG-spremnik u testiranoj je Astri smješten u prostor za rezervni kotač, idealno mjesto zbog crash-test, zbog direktna kontakta pri udaru u stražnji dio automobila. Uloga „udarača“ namijenjena je još jednom Opelovu pulenu, 1360 kilograma teškom Kadettu, koji se u Astru zabio pri brzini od 60 km/h, i to sa 70% dodirne površine prednjeg kraja. To su karakteristike vrijednosti kada vas netko drugim automobilom „opali u stražnjicu“, primjerice u prometnoj gužvi, u kojoj se vozač automobila iza vas sa zakašnjenjem pokušava prestrojiti u lijevi trak. U ADAC-ovu testiranju Kadettov je desni kraj otprilike udario u sredinu stražnjeg branika zaustavljene Astre. Središnji dio stražnjeg kraja relativno je mekan, a u tom je dijelu smješten i LPG-sustav, koji je na taj način apsorbirao najveću količinu udarne energije. Kako je pritom ADAC-ov prioritet bila procjena integriteta LPG-spremnika, na prednja su sjedala postavljene lutke koje su „glumile“ putnike, ali bez ikakvih mjernih instrumenata. Budući da je postojala mogućnost oštećenja spremnika tijekom sudara i puštanja plina, on je iz sigurnosnih razloga potpuno ispražnjen. Rezultati dobiveni nakon sudara vrlo su zanimljivi i svjedoče o visokoj razini sigurnosti plinske instalacije. Stražnji kraj Astre prošao je relativno dobro, a jedan od ključnih čimbenika bila je i dodatna krutost, zahvaljujući LPG-spremniku na mjestu rezervnog kotača.
Udar Kadetta u stražnji kraj Astre
Spremnik je prenio udarnu silu naprijed prema strukturi putničke kabine, ali sam nije pretrpio bilo kakva oštećenja. Pomnijim pregledom uočena je izrazitija svinutost lijevog C-stupa, a cijela lijeva strana vozila malo je skupila (harmonika-efekt). Dodatno mjerenje pokazalo je da se Astrin prtljažnik pomaknuo naprijed za otprilike 35 mm, dok se stražnji kraj nakrivio za oko 3,5º. Nakon testiranja LPG-spremnik izgledao je potpuno neoštećeno, no pristup do njega bio je otežan zbog udarenih vrata prtljažnika. Ona su se mogla otvoriti tek upotrebom alata, i to pošto je s njih uklonjena unutarnja oplata.
I nakon sudara, LPG-spremnik je neoštećen
Spremnik je i dalje bio sigurno smješten, a plinske cijevi također su se činile netaknutima. ADAC-ovi stručnjaci tada su napunili spremniks nekoliko litara plina kako bi provjerili cjelovitost sustava. Detektor plina ostao je tih, što je još jedna potvrda da nije bilo nikakvih oštećenja. Posljednja provjera odnosila se na pokretanje agregata, jer plin pod pritiskom hrani motor samo kad je on uključen, no ponovno nisu uočene nikakve nepravilnosti. Dakle, testiranje je pokazalo da LPG-sustav prilikom sudara nije nimalo opasan za putnike.
LPG-sustav nigdje ne pušta plin
Automobil u plamenu prilično je rijetka pojava, no učinak takve nesreće može biti katastrofalan. Mnogi vozači vozila na autoplin plaše se upravo vatre i eventualne eksplozije spremnika. Zbog toga je ADAC poduzeo dodatno, vatreno testiranje, da bi provjerio zadovoljavaju li osnovne sigurnosne postavke i kako funkcioniraju prilikom sudara i zapaljenja automobila. Prije testiranja plinom je napunjeno maksimalnih 80% spremnika. Upravo tako nalažu normativi, jer tada u njemu ostaje dovoljno prostora kako bi se plin mogao širiti. Kada se postigne takva napunjenost, ventil blokira daljnje punjenje. Ispod testne Astre postavljene su posude s gorivom i nakon toga zapaljene.
Astra gori, ali bez eksplozije LPG-spremnika
To je testiranje zapravo bilo prikaz scenarija u kojem benzin curi po pločniku i počinje gorjeti ispod LPG-sustava. Vremenske sekvence su vrlo zanimljive. Nakon 1:40 minuta rasprskava se stražnja desna guma, nakon 2:50 vatra zahvaća kabinu, poslije 3:05 gore prednja sjedala, a na kon 3:30 minuta cijela je kabina u plamenu. Pola minute poslije vatra doslovno guta cijeli automobil. Nakon 4:05 minuta pritisak u LPG-spremniku od približno 27 bara otvara sigurnosni otpusni ventil i plin lagano curi. Kako se pritisak smanjuje, ventil se ponovno zatvara. Situacija s otvaranjem i zatvaranjem ventila ponavlja se nekoliko puta u razmaku ozmeđu 4:17 i 7:55 minuta nakon početka vatre. Nakon toga sigurnosni otpusni ventil ostaje otvoren i plin kontinuirano izlazi iz spremnika. Točno 10:15 minuta nakon početka požara LPG-spremnik je potpuno prazan. Nakon 13:45 vatra se rasplamsava, a 15:20 minuta potrebno je da automobil bude potpuno uništen. Još jednom, zaključak testiranja je nevjerojatno zanimljiv. Čak i kada se otvoreni plamen našao ispod LPG-spremnika, sigurnosni ventil prvi se put otvorio tek pošto je vatra progutala cijelo vozilo pa plin zbog kontrolirana ispuštanja nije bio nikakva dodatna prijetnja. Štoviše, spremnik ne može eksplodirati zbog povećanja unutrašnjeg pritiska upravo zato što kontroliranim ispuštanjem plin trenutačno gori i na taj način smanjuje opasnost. Dakle, možemo zaključiti da je plin u automobilu siguran izbor.
(HAK u suradnji s ADAC-om)
Danijel Tomić Petak, 22 Veljača 2008
auto-info.hr
Comments powered by CComment