Znanstveni radovi

• Ispis

Detalji

Kategorija: Znanstveni radovi

Napisao/la Miro-sinj

Hitovi: 4656

Istjecanje nafte u meksičkom zaljevu moglo bi trajati godinama i izazvati klimatološku katastrofu pogubnu za cijelI planet

Nafta šiklja  iz divovske podmorske špilje veličine Mount Everesta. Kad se špilja isprazni, u nju će se povući more, što bi moglo izazvati tsunami.

Piše Marijan Džambo

British Petroleum je u Meksičkom zaljevu pogodio migracijski kanal nafte koji povezuje više velikih naftnih polja u zaljeva i bezdane u utrobi zemlje u kojima nastaje nafta. Pokaže li se točnim ova tvrdnja neovisnih znanstvenika, curenje ulja iz toga kanala moglo bi potrajati godinama.

Postoje ozbiljne indicije da u more svakodnevno istječe najmanje sto tisuća barela nafte, dvostruko više nego što priznaju BP i vlada SAD-a koji zajedno, kako navode pojedini svjetski portali, grčevito žele zataškati razmjere ove strašne ekološke katastrofe koja bi se lako mogla pretočiti u klimatološku s nesagledivim posljedicama za planet Zemlju.

Da se radi o katastrofi do sada neviđenih razmjera, moglo se iščitati i iz Obamina obraćanja naciji koji je izjavio da je riječ o nacionalnom sigurnosnom problemu, priznao nemoć Amerike te njezino neminovno oslanjanje na BP.

No nagovještaj katastrofe dade se iščitati i iz dosadašnjih poteza njegove administracije koja je zabranila NASA-i da medijima ustupi satelitske snimke naftne mrlje, kao i druge podatke koji bi mogli otkriti stvarne razmjere katastrofe u podmorju zaljeva.

Najcrnije slutnje...

Unatoč takvim zabranama, početkom ovoga tjedna u javnost je “procurila” snimka podmorja koja pokazuje da nafta ne šiklja samo kroz bušotinu, koju je načinila potonula platforma Deepwater Horizont, nego i okolo, u obliku gejzira. Što se događa i što bi se moglo događati u budućnosti u podmorju Meksičkog zaljeva?

- Migracijski kanal, koji je pogodio BP, nešto je poput Ghawara u Saudijskoj Arabiji, odakle se dnevno eksploatira milijune barela nafte, a unatoč tome ne vidi joj se kraj. Prema abiotičkoj znanosti, koja se bavi teorijom nastanka nafte, taj kanal je sličan ovom u Meksičkom zaljevu - kaže ugledni svjetski znanstvenik, vodeći specijalist za abiogeno podrijetlo nafte Vladimir Kutcherov, profesor na Royal Institute of Technology u Švedskoj i Ruskom državnom sveučilištu za naftu i plin.

Najcrnje slutnje su da milijuni litara nafte, pod visokim pritiskom, svakodnevno odlaze u more. Male su šanse da čovjek konvencionalnim metodama zaustavi tu vulkansku erupciju ulja koja će prestati tek kada se izjednači vanjski i unutarnji tlak, a to bi moglo potrajati godinama.

- U prilog tomu idu i informacije British Petroleuma o otkriću golemog Tiber polja, šest milja pod morem. Slažem se s Irom Leiferom, istraživačem s Instituta u Santa Barbari, koji tvrdi da dnevno u more šiklja više od sto tisuća barela nafte - kaže Kutcherov.

“National Geographic” je uspio dobiti satelitsku snimku zaljeva. U podmorju se ocrtava špilja iz koje šiklja nafta. Ta divovska podmorska špilja je veličine Mount Everesta. Što bi se moglo dogoditi kada se isprazni?

Katastrofičari predviđaju da bi se u nju moglo povući more, nakon čega bi uslijedio tsunami. Što će se poslije događati, ostavljaju ljudskoj mašti.
Podmorska rijeka

Upozorava se i na teške klimatološke posljedice. Eksplozija se dogodila unutar tekuće petlje Golfske struje. Postoji opravdan strah da bi njome nafta mogla stići i do Europe.

Također, potpuno je neizvjesno kako će tolika količina nafte utjecati na biokemijske procese koji se događaju u toj velikoj podmorskoj rijeci koja sjeverozapad Europe štiti od leda.

Treba računati na sve opcije, a jedna je da bi Golfska struja mogla promijeniti tok. A i najmanje promjene mogu dovesti do klimatoloških promjena koje će pogoditi Englesku, Island, Norvešku i sjeverozapad Europe. Nimalo utješno.
Sumnjivi ventili u Jadranu

Ventili su se spominjali kao sukrivci katastrofe. Ako bi to bilo točno, valja reći da takve iste ventile danas koristi najmanje 30 tisuća off shore platformi u svijetu. Bilo bi zanimljivo znati koje ventile koriste BP-jeve platforme u sjevernom Jadranu?!


Nafta šiklja pod pritiskom od 450 at

Zašto su minimalne šanse da BP stavi “poklopce” i neutralizira nadiranje nafte iz podmorja? Geolozi tvrde da nafta nadire pod pritiskom od 450 atmosfera. Da bi se s površine mora moglo parirati tom pritisku, mora se napraviti pritisak od najmanje 650 do 700 atmosfera?! Tehnički je to nemoguće izvesti.


Godišnji profit BP-ja za naknadu štete

Je li slučajno Obama zatražio od BP-a da u fond za naknadu štete uplati 20 milijardi dolara? Možda. Činjenica je, međutim, da godišnji profit ove moćne kompanije iznosi upravo 20 milijardi dolara.


‘Zeleni’ kupljeni donacijama?

Začuđuje šutnja Greenpeacea i drugih “zelenih” organizacija. Upućeniji nisu iznenađeni. Kažu, pratite tok novca. BP je posljednjih godina učinio sve da ih “umiri” velikim donacijama i tako stvori imidž za okoliš prijateljske kompanije.


Porez cijelom čovječanstvu

Katastrofa u Zaljevu mogla bi biti uvertira za uvođenje globalnog poreza koji bi moćni ubirali od cjelokupnog čovječanstva pod izlikom očuvanja okoliša na planetu Zemlja. Baš kao što je i 11. rujna iskorišten za globalnu borbu protiv terorizma, čime najmoćniji ostvaruju svoje interese.

Nije li slučajno SAD prije dva dana objavio da su u Afganistanu otkrivene goleme zalihe najvrjednijih minerala, poput zlata, kobalta, litija i nobija. Litij je “srce” akumulatora elektroautomobila pa bi siromašni Afganistan mogao postati nova Saudijska Arabija pod patronatom SAD-a.

slobodnadalmacija.hr

naftna, mrlja, meksički, zaljev, tsunami