Otkrivena veza GRB-ova i supernovih
23 Ruj 2009
(Reading time: 2 - 3 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Prirodne znanosti
- Kreirano: Srijeda, 23 Rujan 2009 16:52
- Napisao/la Miro-sinj
- Hitovi: 11188
GRB-ovi (gamma-ray bursts, praskovi gamma-zraka) su izvanredno sjajni bljeskovi koji u spektralnom području gama-zračenja otprilike jednom dnevno, u trajanju od 30 milisekundi pa do 1000 sekundi, "obasjaju" nebo sjajem većim od ostatka svemira. Otkriveni su 1967. od strane špijunskih satelita i već dugo predstavljaju jednu od najvećih zagonetki svemira. Nije naime jasno koji procesi i gdje u svemiru su sposobni obasjati naše instrumente tolikom količinom gamma-zraka. Neki astrofizičari su smatrali da toliki sjaj znači da GRB-ovi nastaju blizu, negdje u našoj galaktici. No onda bi se praskovi trebali češće uočavati u smjerovima galaktičke ravnine što nije slučaj - opaženi praskovi su ravnomjerno raspoređeni po čitavom nebu.
Komentiraj (0 Komentara)
Zemlja gubi atmosferu brže od Marsa
16 Lip 2009
(Reading time: 2 - 3 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Prirodne znanosti
- Kreirano: Utorak, 16 Lipanj 2009 15:45
- Napisao/la Miro-sinj
- Hitovi: 11639
Glavni problem su struje nabijenih čestica odaslanih sa Sunca, pojava koju nazivamo solarnim vjetrom.
Znanstvenici su ostali šokirani kada su nedavno otkrili kako planet Zemlja gubi više atmosfere od Marsa i Venere, koji imaju gotovo zanemariva magnetna polja.
To upućuje kako naš 'magnetni štit' možda i nije toliko sigurna zaštita od sunčevih zraka kao što se ranije vjerovalo.
- Često si govorimo kako smo vrlo sretni što živimo na planetu sa snažnim magnetnim poljem koje nas štiti od svakakvih napasti koje svemir šalje na nas, kozmičke zrake, solarne baklje i vjetrovi... - objasnio je Christopher Russell, profesor geofizike i fizike svemira na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu.
Komentiraj (0 Komentara)
To upućuje kako naš 'magnetni štit' možda i nije toliko sigurna zaštita od sunčevih zraka kao što se ranije vjerovalo.
- Često si govorimo kako smo vrlo sretni što živimo na planetu sa snažnim magnetnim poljem koje nas štiti od svakakvih napasti koje svemir šalje na nas, kozmičke zrake, solarne baklje i vjetrovi... - objasnio je Christopher Russell, profesor geofizike i fizike svemira na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu.
KONZERVACIONA BIOGEOGRAFIJA I BIOGEOGRAFIJA ČOVEČANSTVA II Deo
20 Tra 2009
(Reading time: 7 - 14 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Prirodne znanosti
- Kreirano: Ponedjeljak, 20 Travanj 2009 13:22
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 13571
Treba da bude jasno da biogeografska teorija može da igra značajnu ulogu u konzervaciji biološke raznovrsnosti. Ona može da nam pomogne da utvrdimo ključne faktore i procese koje treba istraživati, koji skup podataka nam je potreban i kako da ih koristimo. Međutim, sama teorija nam neće pomoći da se reši bilo koji od ovih problema. Bez osnovnih informacija o ekologiji, sistematici i biogeografiji određenih vrsta, beskorisna je čak i najsofisticiranija teorija. Optimalne strategije za izbor prirodnih rezervata mogu da se koriste samo ako znamo koje se vrste javljaju u okviru potencijalnih mesta. Slično, Mekdonaldova i Braunova (McDonald & Brown) primena biogeografske teorije (Poglavlje 16) bila bi nemoguća bez dobrih podataka o rasprostranjenju vrsta u Velikom basenu (zapadni deo SAD). Ukratko, dok nastavljamo da pratimo teoretske napretke u svim relevantnim disciplinama, biogeografski podaci, tj. podaci o rasprostranjenju vrsta od interesa, predstavljaju kritičan faktor za konzervaciju biološke raznovrsnosti. Međutim, nama ne treba samo tačna lista vrsta koje se javljaju negde na Zemlji. Kao što smo naveli na početku ovog poglavlja, nama su potrebni pregledi globalnog biodiveriteta da bismo opisali rasprostranjenje vrsta i prepoznali vruće tačke diverziteta, a takođe nam je potrebno i bolje razumevanje pritisaka koji dovode do iščezavanja (tj. kako se šire i transformišu nativni kopneni i marinski predeli).Kao što smo naznačili ranije, neki sistematičari i konzervacioni biolozi ukazuju da bi se
KONZERVACIONA BIOGEOGRAFIJA I BIOGEOGRAFIJA ČOVEČANSTVA
20 Tra 2009
(Reading time: 13 - 26 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Prirodne znanosti
- Kreirano: Ponedjeljak, 20 Travanj 2009 12:42
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 14024
Dve teme ovog poglavlja, iako je svaka za sebe izuzetno značajna i fascinantna, međusobno su povezane na kompleksan način. Većina, ako ne i svi ugrožavajući faktori, kao i moguća rešenja za krize biodiverziteta, imaju dobro izražena geografska objašnjenja (geografski kontekst), i na sve su uticali ili će uticati invazije i aktivnosti ljudskih populacija. Kao što smo videli u prethodnim poglavljima, kao i u onima u okviru odeljka 5, gotovo svi obrasci biološke raznovrsnosti imaju geografski pečat. Naravno, značajne i neslučajne geografske varijacije u svetu prirode predstavljaju osnovu razumevanja porekla, širenja i diverzifikacije života (videti poglavlje 2). Takođe je jasno da dinamika i diverzitet ljudskih populacija, zajedno sa pratećim antropogenim ugrožavanjima biodiverziteta (npr. introdukcija vrsta, nestajanje i fragmentacija staništa, klimatske promene, zagađenje), takođe imaju izražene geografske pečate.KONZERVACIONA BIOGEOGRAFIJA I VOLESOV MANJAK
Pregled: osnovne teme biogeografije
CERN - Organisation européenne pour la Recherche nucléaire
12 Ožu 2009
(Reading time: 2 - 4 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Prirodne znanosti
- Kreirano: Utorak, 03 Ožujak 2009 12:14
- Hitovi: 12155

CERN je Europska organizacija za nuklearno istraživanje (francuski: Organisation européenne pour la Recherche nucléaire), najveći svjetski laboratorij koji se bavi fizikom čestica. CERN je osnovan 29. rujna 1954. godine. Od tadašnjih 12 država članica, članstvo je do danas naraslo na 20 država članica. Bavi se temeljnom fizikom, otkrivanjem od čega je Svemir napravljen i kako radi.
U CERN-u, najveći svjetski i najkompleksniji znanstveni instrumenti se koriste za proučavanje osnovnih komponenata materije. Proučavanjem što se događa kada se te čestice sudare fizičari pokušavaju saznati više o zakonima prirode.
kliknite na read more....




