Tajna društva
Prjetnja prjetnju stiže
29 Tra 2009
- Detalji
- Hitovi: 7234
RUSIJA i SAD uskoro započinju pregovore o obnavljanju sporazuma START o smanjivanju nuklearnog naoružanja. Cilj - da se sadašnjih oko 6.000 nuklearnih bojevih glava u obje zemlje do 2012. godine svede na najviše 2.200 - u suglasju je sa porukom predsjednika SAD da "želi stvoriti svjet bez nuklearnog oružja".
Pitanje je, međutim, da li i ostatak svjeta, posebno onaj njegov dio koji se "opasao" nuklearnim naoružanjem, djeli ovu viziju. Da li Britanija, Kina i Francuska pristaju na smanjivanje svog nuklearnog arsenala? A šta je sa Indijom, Pakistanom, Izraelom i "drugima"?
Samo pet sila - SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina - zvanično posjeduju nuklearno oružje i dozvoljavaju međunarodnu kontrolu, potpisnice su Međunarodnog sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. Izvan zvaničnog "nuklearnog kluba" su zemlje za koje se pouzdano zna da imaju to oružje, ali nisu potpisnice Sporazuma - Indija, Pakistan, Južna Afrika, dok se za Izrael "sumnja da ima ovo oružje" - što nikada nije potvrđeno, ali ni demantirano.
Stručnjaci smatraju da i Iran, Sjeverna Koreja, ali i Sirija (upravo uz pomoć Pjongjanga), imaju ili razvijaju nuklearno oružje. Prema procjenama, Pakistan ima oko 60, Indija 50, a Severna Koreja oko 10 opreativnih nuklearnih bojevih glava. Procenjuje se da, širom svjeta, postoji oko 20.000 operativnih nuklearnih bojnih glava.
Do prije nekoliko dana procjene SAD su bile da potencijalno najveća nuklearna opasnost dolazi iz Irana i Sjeverne Koreje. A onda je američki državni sekretar Hilari Klinton upozorila krajem nedelje u Odboru za spoljnu politiku Kongresa SAD, da "aktualno stanje u Pakistanu predstavlja smrtonosnu prjetnju sigurnosti Amerike i svjeta". Amerika tvrdi da "talibani polako osvajaju Pakistan i šire utjecaj", pa se strahuje da vlada u Islamabadu ne izgubi kontrolu, čime bi nuklearno oružje palo u ruke - teroristima!
Sjeverna Koreja je, s druge strane, ponovila ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u Pjongjangu, da "ne odustaje od nuklearnog programa". Potvrdila je da napušta pregovore o ovom pitanju, poslje žestokih osuda nakon lansiranja višestzpanjske rakete, za koju Pjongjang tvrdi da je trebalo izbaciti njegov satelit u orbitu Zemlje, a Washington da je ofanzivna raketa dugog dometa koja može dosegnuti SAD.
U uzavrelim nuklearnim (ne)kretanjima čini se da više od tendencije smanjivanja oružja za masovno uništenje, strah od posljedica djeluje kao kočnica da ne bude upotrebljeno.
Nekadašnji načelnik generalštaba ruske armije general Jurij Balujevski rekao je 2005. godine da bi "presretanje raketa sa nuklearnim punjenjem u poluprečniku od 500-600 kilometara od Moskve, zavisno od jačine nuklearnog punjenja, izazvalo kolaps - prekid struje, rada računala, radija, TV, železnice, aerodroma." Černobilska katastrofa, rekao je, bila bi dečja igra.
Francuski predsjednik Sarkozi je u studenom 2008. godine poručio Amerikancima, tokom zajedničke konferencije za novinare sa ruskim predsednikom Medvedevim, da "postavljanje sistema protu raketne zaštite u Evropi ne bi unaprijedilo sigurnost, već bi samo zakompliciralo situaciju i vratilo povijest - unazad".
SVJET PUN ATOMA
U SVJETU u 30 zemalja radi 436 nuklearnih elektrana koje osiguravaju oko 15 posto ukupnih svjetskih potreba u električnoj energiji. Francuska iz atoma osigurava tri četvrtine struje, a Belgija, Mađarska, Litvanija, Slovačka, Južna Koreja, Švedska, Švicarska, Slovenija i Ukrajina - trećinu i više. U 56 zemalja postoji 280 istraživačkih nuklearnih reaktora koji se koriste u mirnodopske, prije svega medicinske i istraživačke svrhe. Svjetskim morima plovi 220 brodova i podmornica na nuklearni pogon.
DR ZORAN DRAGIŠIĆ ZA "NOVOSTI"
POSTMODERNI RATOVI
SVJET je, naizgled, ponovo suočen sa izbijanjem novog svjetskog sukoba, ali najnovija oružja će "onemogućiti" ratove svjetskih razmjera, kaže za "Novosti" vojni analitičar dr Zoran Dragišić. Svjetu, smatra Dragišić, više prijete opasnosti od posledica globalne ekonomske krize, nego od nuklearnog oružja i u budućnosti će se voditi "postmoderni ratovi" - biološki i ekonomski.
- Rusija pokušava povratiti nekadašnju moć iz vremena hladnog rata i ponovo postane globalna svjetska sila. Na tom putu joj stoji Europa koja je neće podržati, a Moskva će morati definitivno da redefinira odnose sa Washingtonom - kaže Dragišić.
Naš sugovornik procenjuje da je "potpuno pogrešno inzistiranje SAD na zaoštravanju odnosa sa Iranom i Sjevernom Korejom, jer nema čvrstih dokaza da one zaista poseduju nuklearno oružje. Dolaskom Obame u Bijelu kuću probudile su se, dodaje on, nade da će se poboljšati odnosi SAD sa Pakistanom, što se, "zahvaljujući pogrešnoj i pogubnoj politici Washingtona, nije dogodilo":
- Svjetska finansijska kriza neće izazvati novi svjetski sukob, ali može dovesti do pojave ekstremno desnih, ili ljevih režima, prije svega u Europi. Za svijet, od nuklearnog oružja, opasnije je namjerno i nenamjerno širenje zaraznih bolesti koje će za oko 20 godina ubiti stotine miliona ljudi - zaključuje Dragišić.
Izvor: novosti.rs
Za Vas odabrao: Miro-sinj
preveo: Danijel Folnegović
stvarna, prijetnja, od, nuklearnog, rata, nuklearno, oružje
Comments powered by CComment